Priča o brendu Lexmark: recept za uspjeh? 18 sati rada dnevno

13. 8. 2021

U usporedbi s drugim markama, Lexmark je relativno mlada tvrtka – na tržištu je tek od ranih 1990-ih. Ipak, brzo se uspjela svrstati među svjetske divove u prodaji printera. Kako je uspjela tvrtka koja se već gotovo tri desetljeća nalazi u američkom Lexingtonu?

Sadržaj:

  • Pokretačka snaga uspjeha? Astronomski dug
  • Prvi modeli
  • Prvi komercijalni MFP napravio je Lexmark
  • Azijska poveznica
    •

    Lexmark (službeno Lexmark International Inc.) nema tako šarenu i zamršenu povijest kao npr. Canon ili HP. Nije riječ ni o tipičnom "garage shopu" - nastao je 1991. godine, kada je američka investicijska tvrtka Clayton & Dubilier (danas Clayton, Dubilier & Rice) od IBM-a kupila odjel za razvoj i prodaju printera.

    IBM je zadržao 10 % udjela u svom bivšem odjelu – preimenovanom u Lexmark – dok je ostatak pripao investitoru. Brojne privilegije bile su dio kupoprodajnog ugovora: Lexmark je, na primjer, prodao svoje prve proizvode pod robnom markom IBM i čak je smio pristupiti zaposlenicima svog poslovnog partnera s ponudom za posao. Osim proizvodnje printera i uložaka, tvrtka se fokusirala i na proizvodnju računalnih tipkovnica (vidi dolje).

    Pokretačka snaga uspjeha? Astronomski dug

    Početna pozicija tvrtke nije bila nimalo laka: investicijska tvrtka financirala je kupnju od IBM-a bankovnim kreditom, pa je Lexmark od prvog dana postojanja bio dužan milijardu dolara.

    Prema riječima prvog izvršnog direktora tvrtke, Marvina Manna, radio je 18 sati dnevno kako bi izvukao tvrtku iz minusa i učinio je prosperitetnom tvrtkom. Tijekom prvih godina učinio je proizvodni proces toliko učinkovitim da si je mogao priuštiti smanjenje broja radnika s 5 000 na oko 1 200 u povezanoj tvornici (koja je bila dio prodaje) bez utjecaja na produktivnost.

    Mora se reći da je Mann bio prilično velikodušan prema radnicima koji su odlazili; isplaćivao je radnike koji su odlazili do 25 000 dolara (ranih 1990-ih to je bilo više od prosječne godišnje plaće u SAD-u), a financirao je i njihovu prekvalifikaciju.

    Mann je također uspio odvući, primjerice, direktore istraživanja i razvoja, prodaje, marketinga i ljudskih resursa iz IBM-a u Lexmark.

    Relativno agresivan stil vožnje (zajedno s naprednim sustavom poticaja) se isplatio. Tvrtka se vrlo brzo učvrstila na tržištu te je, osim vlastitih modela, počela proizvoditi opremu za print i za druge tvrtke, poput Della. Osim toga, tijekom prve dvije godine svog postojanja, Lexmark je uspio smanjiti ogroman dug za stotine milijuna dolara.

    2.png

    Marvin Mann otkriva Lexmarkov logo 11. siječnja 1991. (napustio je mjesto izvršnog direktora sedam godina kasnije). Izvor: twitter.com

    Jeste li znali da…
    naziv Lexmark nastao je spajanjem pojmova "lex" (skraćenica za lexicon) i "mark" (engleski "brand")?

    Prvi modeli

    Već 1991. Lexmark dolazi sa svojim prvim proizvodima – matričnim printerima IBM 2380 i IBM 4226. Klijentima nudi i program recikliranja tonera.

    Prvi Lexmarkov inkjet printer u boji bio je model IBM Color Jetprinter PS 4079 1992. Odaziv tržišta bio je izvrstan, prodaja je rasla - a već u studenom 1995. tvrtka je ušla na New York Stock Exchange. Godinu dana ranije, međutim, proširio je svoj prodajni portfelj MarkVisionom, softverom za upravljanje mrežnim uređajima (uključujući printere). Postigao je ogroman uspjeh i dugo je plaćao industrijski standard.

    3.png

    Izvor: lexmark.com

    Paralelno s printerima, Lexmark je proizvodio i tipkovnice. Primjerice, od IBM-a je preuzeo proizvodnju legendarne tipkovnice Model M s opružnim mehanizmom.

    4.png

    Prvi komercijalni MFP napravio je Lexmark

    U isto vrijeme kada je Lexmark postao dionička tvrtka, lansirao je prvi komercijalni MFP. Osim printa u boji, Lexmark Medley također je omogućavao faksiranje, kopiranje, pa čak i skeniranje (skeneri su ranih 1990-ih bili prilično rijetki). U isto vrijeme lansiran je prvi laserski printer u boji iz Lexmarka (model Optra C) i IBM logo je konačno zamijenjen logotipom Lexmark.

    5.png

    Izvor: lexmark.com

    Godine 1997. Lexmark je bio prvi proizvođač koji je potrošačima ponudio inkjet printer u boji za manje od 100 USD. Zanimljiv proizvod bio je Lexmark 5770 Photo Jetprinter na kojem su korisnici mogli uređivati ​​slike s digitalnog fotoaparata bez povezivanja s računalom.

    Početkom novog tisućljeća tvrtka je počela eksternalizirati svoje proizvodne kapacitete inozemnim dobavljačima. Proizvodnja printera preseljena je u Shenzhen u Kini (Lexmark još uvijek proizvodi opremu za print u Kini), proizvodnja printnih glava i elektroničkih komponenti našla je svoj dom u Cebu Cityju na Filipinima. U Calcutti, Indija, Lexmark je osnovao centar za razvoj softvera.

    Azijska poveznica

    Lexmark je u svojoj povijesti kupio nekoliko zanimljivih tvrtki, od kojih je prva - Gestetner Lasers - bila već 1993. No, na kraju je podlegao samoj akviziciji, kada ga je 2016. za 3,6 milijardi dolara kupio trojac investicijskih tvrtke: PAG Asia Capital, APEX Technology i Legend Capital.

    6.jpg

    Tvrtka još uvijek proizvodi printere u ograničenom obliku. Godine 2012. prestala je proizvoditi inkjet printere kako bi se usredotočila na razvoj profitabilnijeg softvera za obradu slika i analizu slika.

    Unatoč tome, Lexmark danas zapošljava više od 7 000 ljudi i ostaje sinonim za globalno uspješnu tvrtku.

    Priče drugih tvrtki
    Pitate li se kako su vodeći proizvođači pisača postali istaknuti? Također pročitajte o povijesti Brother, Samsung, HP, Canon i Dell.