Povijest tiskarstva – preko trnja do zvijezda

4. 4. 2019

Volite li miris novih knjiga? Čitati li radije s ekrana? Knjige u tiskanom obliku počinju nestajati, ljudi sve češće traže informacije na internetu, a najboljim izvorom informacija za studente postala je Wikipedija (kad ne štrajka). Tko je zaslužan za to da danas ne moramo ručno kopirati svaku knjigu? Iako je to bio veliki korak naprijed za čovječanstvo koji je olakšao svakodnevni život, mnogi ljudi još uvijek ne znaju kakva je povijest tiskarstva i tiskara. Ovaj je put bio prepun zavoja, jama i prepreka, a često i slijepih ulica, kao što je to slučaj s mnogim izumima. Prisjetimo se najzanimljivijih trenutaka u povijesti tiskarstva.

Sadržaj:

  • Skromni počeci
  • Simply Gutenberg
  • Propali projekt preteče današnjih printera
  • Matrični, laserski i tintni printeri – povijest tiska
  • Razvoj 3D tiska
  • Skromni počeci

    Ako ne uzmemo u obzir prve paleolitske lovce i njihove poznate slike u špiljama Lascaux i Altamira, onda su ljudi s Dalekog istoka ti koji su prvi osmislili način prenošenja rukopisa i slike. Bili su to stanovnici gradova-država Harappa i Mohenjo Dara uz rijeku Ind koji su već u 4. tisućljeću pr. Kr. koristili male pečate sa simbolima nalik slovima.

    historia-1-nahled2.jpg

    Stari Egipćani, Grci i Rimljani za prijenos informacija koristili su žigove i pečate od kamena, drva i raznih metala u kombinaciji s voštanim pločama. Ova praktična pomagala omogućila su im prenošenje relativno složenih ideja sastavljenih od cjelovitih rečenica. Rimljani su za pisanje (ili bolje rečeno urezivanje) po sloju voska koristili stylus (brončanu olovku).

    Prema drevnim kineskim zapisima, papir je 11. ožujka 105. godine izumio vladin službenik Cai Lun. Ovo je bio prvi korak prema uvođenju tehnologije drvoreza na papiru u drevnoj Kini za vrijeme dinastije Sui krajem 6. stoljeća. Reljefi znakova i slova činili su povišena mjesta na kalupu izrađenom od drvene ploče. Na ta se povišena mjesta nanosila boju na koju se zatim stavljao list malo navlaženog papira, a stražnju je stranu tog papira majstor (koji je imao svojevrsnu ulogu „printera”) tapkao četkicom. Drvorez je omogućio brže i učinkovitije izrađivanje tekstova nego što je to bio slučaj u srednjovjekovnim samostanima u kojima se prakticiralo mukotrpno prepisivanje rukom. Samo pogledajte kultni film Ime ruže iz 1986. godine i vidjet ćete kakva su to sve pravila morali slijediti benediktinci u srednjem vijeku.

    U 11. stoljeću kineski tiskar Pi Sheng usavršio je originalnu tehniku ​​tiska kad je počeo tiskati pomoću gline stvrdnute pečenjem koja se mogla koristiti više puta.

    historia-2-nahled2.jpg

    Simply Gutenberg

    Koliko vam je imena poznatih osoba ostalo u sjećanju sa satova povijesti? Udžbenici su prepuni osobitih kraljeva, vojskovođa, diktatora i političara. Svi su oni utjecali na svjetsku povijest, bilo u dobrom ili lošem smislu. One osobe koje su olakšale život običnim ljudima pak često ostaju zaboravljenima. Međutim, ime Johannes Gensfleisch Gutenberg trebalo bi biti poznato čak i onima koji nikad nisu otvorili knjige i časopise o povijesti. Upravo njega danas smatramo ocem knjigotiska.

    Jednako kao godina smrti sv. Vjenceslava ili rođenja Isusa Krista, tako je i godina izuma knjigotiska obavijena velom tajne. Ipak, za to postoji opravdan razlog jer u to vrijeme jednostavno nije bilo nikoga tko je to mogao tiskati i objaviti u novinama. Najčešće se za godinu izuma navodi približno 1440. godina, ali do masovnog širenja ovog revolucionarnog izuma došlo je tek na prijelazu iz 1447. u 1448. godinu.

    Ovo je otkriće bilo genijalno zbog svoje jednostavnosti, što bi sigurno potvrdio i sam Gutenberg da je još uvijek živ.

    Bilo namjerno ili slučajno, Gutenberg se nadovezao na izume spomenutih kineskih majstora.

    Njegova tiskarska tehnologija također se temeljila na promjenjivoj tiskarskoj formi koja je omogućavala sastavljanje cijelih rečenica i riječi od pojedinačnih slova. Na povišeni reljef na formi prilikom tiskanja se nanosila boja koja se zatim pritiskom prenosila na papir. Upravo se iz ovog razloga ovakva tiskarska tehnika ponekad naziva i tehnika visokog tiska.

    historia-3-nahled2.jpg

    Nakon što je cijeli tekst bio gotov, slova i znakovi su se rastavljali i tako bili spremni za ponovno korištenje. Sastavljanje još jedne tiskarske forme i novog teksta od metalnih slova postalo je „relativno” lako. Pokretna metalna slova također su imala važnu ulogu u Koreji, a pomoću ove tehnike je 1377. godine tiskana knjiga Jikji. Ova osnovna tiskarska tehnika kasnije je postala široko rasprostranjena i koristila se stotinama godina prije nego što ju je zamijenio ofsetni tisak.

    Daljnji razvoj tiskara u Europi

    Daljnji korak prema razvoju današnjih tiskara činila je tehnika zvana stereotipija iz približno 1700. godine u Nizozemskoj, a na području današnje Češke prvi put je korištena 1894. godine. Riječ je o vrlo jednostavnoj tiskarskoj tehnici s lijevanim tiskarskim formama namijenjenima za visoki tisak.

    historia-4-nahled2.jpg

    Što se tiče drugih europskih zemalja, Fabián Beynhauer iz češkog grada Olomouc je 1806. godine osnovao prvu tiskaru u gradu Těšín koju je od njega te iste godine kupio praški tiskar Tomáš Václav Antonín Prochaska. Ova je tiskara postigla veliki uspjeh, a kasnije je postala i jednom od najvažnijih tiskara u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Prochaska je tako zaslužan za iznimno uspješan razvoj tiskarstva u Habsburškoj monarhiji.

    Upravo se u tiskari u gradu Těšín 1925. godine počela koristiti tehnika ofsetnog tiska, tj. tehnika plošnog tiska. Ova se tehnika temelji na postupnom nanašanju tekuće boje i danas je jedna od najraširenijih tiskarskih metoda, a njen izgled nije se puno promijenio u proteklih sto godina. Prvi ofsetni stroj u Europi pojavio se 1907. godine.

    Iako se Prochaskina tiskara morala suočiti s ekonomskom krizom tijekom 1930-ih godina, na kraju je ostvarila uspjeh i održala svoju tradiciju. Ova tiskara posluje i danas pod trgovačkim nazivom Těšínská tiskárna iz koje još uvijek dolazi mnogo lijepih knjiga.

    historia-5-nahled2.jpg

    Propali projekt preteče današnjih printera

    Prvi printer u smislu industrijske opreme namijenjene za ispis je proizvod modernog doba, no njegovi korijeni sežu dublje nego što to mnogi misle.

    Istraživački tim pod pokroviteljstvom Muzeja znanosti u Londonu rekonstruirao je i oživio crteže Charlesa Babbagea, britanskog matematičara iz 19. stoljeća. 1991. godine znanstvenici su uspjeli izraditi njegov diferencijalni stroj, a devet godina kasnije dokazali su da je Charles Babbage izradio prvi funkcionalni printer.

    Međutim, ti projekti nikad nisu bili realizirani u njegovo doba. Ovaj slavni matematičar nesumnjivo je bio genijalan vizionar, a na raspolaganju je imao i dovoljno financijskih sredstava. Britanska vlada je čak podržala njegov projekt velikodušnom donacijom. Zašto onda ova ambiciozna ideja nije ostvarila uspjeh? Prije svega, ovaj je izumitelj jednostavno bio promjenjive ćudi i ustrajan perfekcionist zbog čega nije uspio realizirati svoje veličanstveno djelo.

    Na ovu se priču nadovezuje američki gigant IBM koji se usredotočio na razvoj „računala” početkom 20. stoljeća. Riječ „računalo” stavljeno je pod navodnike jer je na početku 20. stoljeća računalo izgledalo potpuno drugačije od današnjih monitora, tableta i laptopa.

    Matrični, laserski i tintni printeri – povijest tiska

    Upravo je IBM taj koji je 1975. godine stvorio prvi laserski printer. Tijekom proizvodnje nadovezali su se na EARS tehnologiju iza koje stoje inženjeri iz kompanije Xerox. Međutim, zbog svoje veličine ovaj prvi laserski printer nije bio prikladan za kućnu upotrebu. Tek je 1984. godina kompanija Hewlett-Packard uspjela smanjiti veličinu laserskog printera.

    Matrični printeri nešto su „stariji” uređaji koji su prvi put predstavljeni 1964. godine. Prve matrične printere proizvela je japanska tvrtka Seikosha. 1964. godine ova je tvrtka izradila praktičan uređaj koji je mogao ispisivati informacije sa sportskih mjerača vremena u povodu Olimpijskih igara u Tokiju. To je dovelo do osnivanja tvrtke Epson koja je još uvijek jedna od vodećih proizvođača matričnih printera. Međutim, danas se ova tehnologija tiska sve manje koristi.

    brother41-nahled2.jpg

    Problem nekvalitetnog matričnog tiska u boji doveo je do pojave novog proizvoda 1970-ih godina – tintnog printera. Ovaj se uređaj proširio po cijelom svijetu zahvaljujući povoljnoj cijeni koja je iznosila nešto manje od 1 000 dolara.

    Razvoj 3D tiska

    Tako smo stigli i do poglavlja o 3D tisku. Ova tehnika tiskanja koristi aditivni proces (odnosno metodu koja se temelji na postupnom dodavanju materijala) za stvaranje trodimenzionalnog objekta iz originalnog digitalnog dizajna. Materijal se dodaje tako dugo dok printer ne stvori željeni objekt.

    Donedavno je ova vrsta tiskanja bila marginalna, no 3D tisak postaje sve rašireniji i ima mnogo potencijala. Prednost ovog načina ispisivanja je mogućnost relativno jednostavnog ispisivanja složenijih oblika. Ovaj način tiskanja može se pokazati uspješnom alternativom kad god nije moguće koristiti drugačiji proces za proizvodnju dijelova.

    Općenito se vrste tehnologija 3D ispisa mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, a to su tisak u prahu i ostale vrsta tehnologija. Tako je primjerice poznata FDM tehnologija ili Fused Deposition Modeling koja tijekom ispisivanja rastapa materijal i nanosi ga u obliku vlakana sloj po sloj.

    Može se tiskati staklom, metalom i plastikom koja je trenutno vjerojatno najkorištenije sredstvo. Možete tiskati i voskom, betonom, keramikom, pa čak i čokoladom. Ova slatka poslastica savršene je konzistencije koja se jednostavnim djelovanjem topline pretvara u tekućinu. Također se eksperimentira s ispisivanjem pomoću organskog materijala, što bi trebalo imati vrlo značajnu primjenu u medicini.

    Došli smo do kraja našeg kratkog putovanja u prošlost tiska. Vjerujemo da se na tom putovanju niste izgubili i da ćete nas i dalje pratiti.

    Slični članci

    3 minute čitanja

    Korištenje papira u uredu: Kako smanjiti potrošnju papira i pravilno ga reciklirati

    Je li sav papir bačen u koševe za smeće u našim uredima uistinu beskoristan otpad? Postoje li načini na koje se ova vrijedna prirodna sirovina može maksimalno iskoristiti? Ako i vi imate slična pitanja, ovaj članak o recikliranju uredskog papira sigurno će vam pomoći.

    Cijeli članak »
    11 minuta čitanja

    Što učiniti ako printer loše printa ili koji su najčešći problemi s tiskom i kako ih riješiti

    Upravo Vam je ponestalo tinte za Vaš printer,kupujete novi toner ili uložak, ubacite tintu u svoj laserski ili inkjet printer, otvorite traženi dokument na računalu i pošaljete ga "u print". U idealnom slučaju, na kraju ovog procesa držat ćete komad papira s lijepo isprintanim tekstom ili slikom. Ali što ako nije sve kako bi trebalo biti i tisak koji izađe iz printera je užasne kvalitete, što se tiče reprodukcije boja ili možda kvalitete papira? Vjerojatno ćete doživjeti početni šok, koji će zamijeniti cijeli niz pitanja. Je li činjenica da ste kupili neispravan spremnik ili je greška printera vrijedna problema s kvalitetom tiska? Nažalost, ne postoji jednoznačan odgovor na ova pitanja, jer probleme mogu uzrokovati različiti čimbenici. Međutim, budući da se neke pogreške ponavljaju znatno češće od drugih, u sljedećem smo članku saželi najčešće probleme koji se mogu pojaviti u vezi s kvalitetom tiska. Naravno, pronaći ćete i savjete kako ih ukloniti.

    Cijeli članak »