Laserski printer od A do Ž: kako funkcionira laserski printer
Ako ste nakon razmišljanja o odabiru između laserskog i tintnog printera odlučili kupiti laserski printer, možda se pitate kako ovaj uređaj zapravo radi. Ovaj će vam članak reći nešto više o tome.

Povijest laserskog printera
Prvi laserski printer osmislio je američki inženjer i izumitelj Gary Starkweather u tvrtki Xerox PARC 1971. godine. Tada je zapravo pokušao modificirati fotokopirni stroj tog istog proizvođača. Pet godina kasnije IBM je preuzeo tu ideju, a Xerox je predstavio prvi komercijalni model 1977. godine. Prvi laserski printeri stigli su u domove i urede tek početkom 1980-ih. Naravno, ovi su uređaji bili skupi (cijena je iznosila oko 3,5 tisuće američkih dolara) i teški (težili su više od 32 kg).
Kako funkcionira laserski printer?
Proces na kojem se temelji rad laserskih printera zove se elektrografija, odnosno kserografija (prema nazivu Xerox). Riječ je o takozvanom procesu suhog ispisivanja koji za prijenos praha za toner na papir koristi elektrostatičku energiju.
Za ispisivanje kod laserskih printera koristi se metalni bubanj sa slojem poluvodiča (najčešće selenija) na površini. Poluvodič mijenja otpor kada ga obasja laserska zraka. Je li dio bubnja električki nabijen ili ne izravno utječe na to hoće li se boja uloviti za njega ili ne.
Sam ispis odvija se na temelju komunikacije s računalom, obrade podataka, stvaranja slike na bubnju, nanošenja praha i njegovog fiksiranja na papiru.
Faza pripreme
U fazi komunikacije s računalom, printer preuzima podatke o stranici koju treba ispisati i pohranjuje ih u svoju memoriju. Dalje obrađuje te podatke i u svojoj memoriji stvara cijelu stranicu. Određuje njenu veličinu, mjeri rubove, poravnava tekst i formatira sliku te vrši takozvanu rasterizaciju, odnosno razmještanje pojedinih točaka.
Stvaranje slike
Obrađeni podaci dalje se prenose na bubanj sa slojem poluvodiča u obliku svojevrsnog pretpregleda ispisa. Laserska zraka pomoću pokretnog zrcala na bubnju stvara sliku za ispis.
Ispis
Nakon toga, vrijeme je za sam proces ispisa. Na električki nabijene dijelove bubnja nanosi se toner pomoću magnetskog razvijača. Međutim, prah tonera lovi se samo za dio bubnja koji je laserski osvijetljen. Čim papir dođe u dodir s bubnjem, pričvršćeni prah prenosi se na njegovu površinu. Istovremeno bubanj gubi elektrostatičku energiju. Ovaj proces ponavlja se sve dok se cijela slika ne prenese na papir.
Fiksiranje
Sam prah ne može se uloviti za papir pa ga je potrebno fiksirati. To osiguravaju dva bubnja - bubanj za pritisak i za fiksiranje. Prvi bubanj pritisne sliku na površinu papira, a drugi tu sliku fiksira u vlakna pomoću temperature od 200 °C.
Kako nastaju boje?
Kako iste mogli ispisivati u boji na laserskom printeru, printer treba sadržavati četiri tonera u boji, odnosno tzv. ispisne jedinice. Ove četiri boje su cyan, magenta, žuta (yellow) i crna (key). Početna slova naziva boja na engleskom čine kraticu ovog modela boja - CMYK.
Ovaj model radi na takozvanom principu suptraktivnog miješanja boja tijekom kojeg se pojedinačne boje oduzimaju jedna od druge. U praksi to znači da se minijaturne čestice praha tonera različitih boja nanose na stranicu vrlo blizu jedna drugoj (na bubnju se pritom zasebno osvjetljava slika za svaki pojedini sloj boje). Dobivena boja ovisi o načinu preplitanja pojedinačnih boja i broju nijansi.
Najvažniji je toner
Najbitniji i nezamjenjivi „sastojak” potreban za uspješan ispis je već spomenuti toner. TonerPartner pravi je stručnjak za tonere. Pogledajte ponudu naših alternativnih tonera uz koje možete značajno smanjiti troškove ispisa.
Slični članci

Što se krije unutar tonera u laserskom printeru?
Svaki put kad vam u printeru ponestane boje, jednostavno kupite novi toner i nastavite dalje ispisivati. Međutim, jeste li ikada razmišljali o tome što se zapravo krije unutar plastičnog uloška s tonerom? Od čega je crni toner zapravo crn i koji su glavni dijelovi tonera?
Cijeli članak »
RGB vs. CMYK: kako postići najbolje rezultate printanja?
Zamislite da printate važnu prezentaciju za sastanak. Naizgled ništa teško - samo upišite print. Ali onda primijetite da se boje na tiskanim materijalima ne podudaraju baš. U usporedbi s izvornom datotekom, oni nisu tako svijetli i, na primjer, svijetlo zelena iz originala zamijenjena je tamnijom nijansom. Kakvu ulogu u tome imaju modeli boja RGB i CMYK i iznad svega - kako postići iste boje kao na ekranu?
Cijeli članak »