Psihologija boja: kako boje funkcioniraju i na što treba paziti prilikom printanja?

Donosite li odluke na temelju razuma ili emocija? Iako se u svom odgovoru vjerojatno kladite na prvu opciju, mnoga psihološka istraživanja upućuju na drugu opciju. Ljudi su emocionalna bića i njihovo trenutno raspoloženje mogu promijeniti čak i boje koje vide. Kako ih na pravi način iskoristiti pri tiskanju promotivnih materijala?

Najprije malo teorije: sve nijanse koje ljudsko oko može percipirati - čak 10 milijuna boja - dio su takozvanog kolornog spektra definiranog valnim duljinama od 380 do 750 nm (svaka boja je svjetlost s određenom valnom duljinom).

Boje izvan ovog spektra ljudi ne mogu vidjeti, ali primjerice kukci i ptice zahvaljujući specijaliziranim stanicama osjetljivima na svjetlost u očima mogu vidjeti i ultraljubičaste boje.

Autor: Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1130537

Spektar boja: ljubičasti kraj odgovara valnoj duljini od 380 nm, boje s kraćom valnom duljinom nazivaju se ultraljubičastima; crveni kraj odgovara duljini od 750 nm, nijanse s duljom valnom duljinom nazivaju se infracrvenima.

Kako boje utječu na vas

Utjecajem različitih nijansi na našu percepciju i emocionalno stanje bavi se psihologija boja. Spoznaje ovog područja široko se koriste primjerice pri planiranju fasada i interijera, sportskih događaja ili oglašivačkih kampanja.

Razlog je jednostavan - povezivanjem boja s proizvodima kupci stvaraju određeni emocionalni odnos prema proizvodu. A prema istraživanjima neke nijanse mogu čak potaknuti osobu na spontanu kupnju, primjerice na blagajni u trgovini.

Emocije povezane s bojama proizlaze kako iz bioloških osnova, tako i iz kulture. Istu boju pripadnici različitih civilizacijskih krugova mogu doživljavati potpuno drugačije. Dok je za Europljane bijela boja čistoće, Japanci u njoj vide simbol smrti. Snažan utjecaj imaju i osobna iskustva te preferencije pojedinaca.

Natprosječno velik broj ljudi, primjerice, preferira plavu i zelenu boju, što je vjerojatno povezano s evolucijom. Te su boje u prošlosti bile važne za preživljavanje (plava = voda, zelena = biljna hrana ili zaklon). Međutim, kod hrane i pića jarka plava boja može izazvati suprotan učinak – plava nijansa može ukazivati na moguću pojavu plijesni.

Djelovanje boja na čovjeka ipak nije toliko jednostavno da bi se svakoj nijansi mogla pripisati jedna određena emocija. Na značenje boja utječu primjerice njihova nijansa, svjetlina, zasićenost, kombinacija s drugim bojama, kulturno okruženje ili osobna iskustva. Ista boja tako u različitim situacijama može djelovati drugačije.

Veliku razliku može stvoriti već sama zasićenost boje. Jake i intenzivne boje prirodno privlače više pažnje i mogu djelovati energičnije, dok se prigušene nijanse često doživljavaju kao mirnije i nenametljivije. Upravo zato zasićenost ima važnu ulogu primjerice pri izradi reklamnih materijala. Nije riječ samo o tome hoćete li odabrati crvenu ili plavu boju, već i o tome koliko će konkretna nijansa biti intenzivna.

Jednako tako nije prikladno miješati psihologiju boja s preciznim vodičem za ljudsko ponašanje. Činjenica da se određena boja tipično povezuje s određenom emocijom ne znači da će na svaku osobu djelovati jednako. Psihologija boja stoga je korisnija kao alat za stvaranje atmosfere i prvog dojma nego kao univerzalno pravilo.

Pojedine boje možemo podijeliti na:

• Tople boje - aktivirajući karakter; imaju i placebo učinak, pri kojem primjerice jarko crvene i narančaste tablete mogu potaknuti osobu, bez obzira na to što ne sadrže aktivnu tvar. U ovu skupinu ubrajamo crvenu, žutu, svijetlozelenu i različite nijanse narančaste.
• Hladne boje - djeluju umirujuće, placebo učinak očituje se kroz smirenje; među hladne boje ubrajaju se nijanse plave i ljubičaste te tamnozelena.
• Neutralne boje - dopunske nijanse koje nastaju miješanjem toplih i hladnih boja. U njih ubrajamo između ostalog sivu, bijelu, bež i krem nijanse.

U praksi se ipak ne radi samo o podjeli na tople i hladne boje. Vrlo je važna i njihova međusobna kombinacija. Izražena boja može, primjerice, funkcionirati kao naglasak koji privlači pažnju na važan element, dok neutralna pozadina omogućuje da tekst ili fotografija dođu do izražaja. Ako je pak intenzivnih nijansi previše, pojedini se elementi mogu međusobno preklapati.

Upravo se zato pri grafičkom dizajnu često radi s glavnom, dopunskom i akcentnom bojom. Glavna boja čini osnovu vizualnog identiteta, dopunska je podržava, a akcentna se koristi primjerice kod važnih gumba, naslova ili drugih elemenata na koje želimo skrenuti pozornost.

Pri odabiru boja vrijedi razmišljati i o kontrastu. Čak ni najbolja kombinacija boja neće funkcionirati ako kupac zbog nje ne može pročitati tekst. To je važno ne samo na webu, već i kod tiskanih posjetnica, letaka, plakata i drugih promotivnih materijala.

Odabir boje je ključan za poslovnu komunikaciju i doživljaj proizvoda, primjerice kod tiskanja posjetnica i letaka.
Primjer je tvrtka McDonald's, kojoj su se prelaskom s crvene na zelenu boju prihodi između 2018. i 2019. godine povećali za 5,5 %. Prema marketinškim stručnjacima, glavnu ulogu imalo je povezivanje zelene boje s "zdravom" bojom, zbog čega su kupci bili spremniji potrošiti na proizvode brze hrane više novca.

Bez obzira na konkretan slučaj McDonald'sa, vrijedi pravilo da je boja u marketingu prije svega dio šire vizualne poruke. Sama po sebi, naravno, ne jamči veću prodaju. Može ipak utjecati na prvi dojam, pomoći brendu da se razlikuje od konkurencije i kupcu olakšati njegovo prepoznavanje.

Upravo je dosljedna uporaba boja važan dio korporativnog identiteta. Ako se ista paleta boja ponavlja na web-stranici, logotipu, oglasima, ambalaži i tiskanim materijalima, kupac je može postupno povezati s određenim brendom. Boja tako postaje jednako važan element vizualnog identiteta kao logo ili tipografija.

Psihologija boja u interijeru

Utjecaj boja na čovjeka pritom se ne ograničava samo na oglašavanje. Važnu ulogu psihologija boja ima i u uređenju interijera. Boja zidova, namještaja ili dekoracija može utjecati na ukupan dojam prostorije te zajedno s rasvjetom i korištenim materijalima stvarati njezinu atmosferu.

Primjerice, zelena boja često se povezuje s prirodom, mirom i skladom, pa je prikladna za prostore namijenjene odmoru. Plava može djelovati smireno i stabilno, dok tople nijanse narančaste ili žute mogu vizualno zagrijati interijer i dati mu energičniji karakter. U spavaćoj sobi zato može imati smisla koristiti prigušenije nijanse, dok se u dnevnom boravku ili kuhinji mogu primijeniti izraženije tople boje.

Ni ovdje ipak ne vrijedi da postoji jedna ispravna boja za određenu prostoriju. Ovisi o veličini prostora, količini prirodnog svjetla, korištenom namještaju i osobnim preferencijama. Boja koja jednoj osobi djeluje umirujuće, drugoj može biti previše hladna ili, suprotno, previše izražajna.

Pri uređenju interijera stoga je prikladno pratiti ne samo samu nijansu, već i njezinu količinu. Izraženu boju ne morate koristiti na svim zidovima. Često bolje funkcionira kao naglasak, primjerice na jednom zidu, namještaju, tekstilu ili dekoracijama. Praktičan pomoćni alat može biti pravilo 60/30/10, prema kojem dominantna boja zauzima približno 60 % prostora, dopunska 30 %, a izraženi naglasak 10 %.

Veliku ulogu ima i rasvjeta. Ista nijansa može tijekom dana izgledati potpuno drugačije nego navečer pod toplim ili hladnim umjetnim svjetlom. Ako birate boju zida, nije idealno odlučivati samo prema malom uzorku ili fotografiji na monitoru. Puno precizniju predodžbu dobit ćete izravno u prostoriji i pri različitim uvjetima osvjetljenja.

Značenje boja u marketingu

Kako se određene boje povezuju s različitim emocijama? I koje nijanse koristiti ako želite da kupci vaše usluge ili proizvode doživljavaju kao pouzdane?

Značenje boja u marketingu korisno je razumjeti prije svega kao rad s asocijacijama. Ako, primjerice, želite djelovati tehnološki i profesionalno, prikladan izbor može biti plava. Ako želite naglasiti ekološki pristup i povezanost s prirodom, nameće se zelena. Kod luksuznog proizvoda dobro može funkcionirati crna ili tamnoljubičasta. Međutim, ne radi se o čvrsto određenim pravilima – konačni dojam uvijek stvara cjelokupna vizualna komunikacija.

Crvena:

• emocije: strast, snaga, uzbuđenje, ljutnja, brzina.

Žuta:

• emocije: sreća,
• svojstva: niža kvaliteta, jeftin proizvod.

Zelena:

• emocije: zdravlje, zavist,
• svojstvo: skuplji proizvod, ekološki proizvod.

Plava:

• emocije: muževnost, kompetentnost,
• svojstvo: visoka kvaliteta, pouzdan proizvod.

Ružičasta:

• emocije: profinjenost, ženstvenost, iskrenost.

Ljubičasta:

• emocije: autoritet, snaga.

Narančasta:

• emocije: toplina, uzbuđenje.

Crna:

• emocije: tuga, strah, smrt,
• svojstvo: luksuzni proizvod.

Bijela:

• emocije: sreća, čistoća.

Pojedinačnim značenjima ipak treba dodati još jedan važan kontekst: ista boja može imati i pozitivno i negativno značenje. Zelena, primjerice, asocira na prirodu, zdravlje i ekologiju, ali se istodobno tradicionalno koristi i kao simbol zavisti. Crna može predstavljati tugu ili smrt, ali također luksuz, eleganciju i autoritet. Ljubičasta može djelovati duhovno i tajanstveno, ali uz pravilnu primjenu i vrlo prestižno.

Ako tražite odgovor na pitanje koja boja predstavlja emociju zavisti, najčešće se navodi upravo zelena. Ta je povezanost toliko raširena da je ušla i u svakodnevni jezik kroz izraz „zelen od zavisti“. To ipak ne znači da zelena uvijek ima negativno značenje. U drugom kontekstu može biti simbol prirode, rasta, zdravlja ili sigurnosti.

Ljubičasta boja i njezina psihologija također su vrlo zanimljive. Tradicionalno se povezuje s luksuzom, posebnošću, kreativnošću ili duhovnim temama. Tamnije nijanse ljubičaste mogu djelovati elegantno i premium, dok svjetlije nijanse imaju nježniji karakter. Zato se s ljubičastom možemo susresti primjerice u kozmetici, kreativnim uslugama ili proizvodima koji žele djelovati neobično i izdvojiti se od konkurencije.

Sličan princip vrijedi i za ostale boje. Crvena može privući pažnju i djelovati energično, ali na velikoj površini može biti previše agresivna. Žuta je izražajna i optimistična, no previše intenzivna nijansa može biti naporna. Plava se često povezuje s povjerenjem i stabilnošću, ali previše tamnoplave može djelovati hladno. Pri dizajnu zato nije riječ samo o odabiru boje, već i o radu s njezinim intenzitetom i količinom.

Boje pri tiskanju

Pri tiskanju promotivnih materijala imajte na umu da ne mogu se sve boje koje vidite na zaslonu doista ispisati na pisaču. Elektronički uređaji koriste takozvani RGB način i pojedine nijanse stvaraju kombiniranjem bijele, zelene, crvene i plave boje.

Preciznije rečeno, zasloni koriste aditivni model boja RGB, odnosno kombinaciju crvene, zelene i plave komponente svjetlosti. Pisači pak rade na principu CMYK načina, pri čemu pojedine boje nastaju "oduzimanjem" crne, žute, purpurne i azurne boje (više informacija pronaći ćete u članku o usporedbi RGB i CMYK boja). To između ostalog znači da obični pisači ne mogu precizno ispisati svijetložute, ružičaste i zelene nijanse te ih zamjenjuju tamnijim varijantama.

Ovu tvrdnju ipak treba dodatno pojasniti. To ne znači da običan pisač ne može ispisati svijetložutu, ružičastu ili zelenu boju. Problem je prije svega u razlici između raspona boja zaslona i konkretnog postupka tiskanja. Neke vrlo zasićene nijanse koje monitor može prikazati možda se ne mogu potpuno precizno reproducirati tiskom. Pri pretvorbi u CMYK može se promijeniti njihova zasićenost ili nijansa.

To međutim može uzrokovati značajan pomak u doživljaju ponuđenih usluga – dok svijetlozelena ima osvježavajući karakter, tamnozelena je više umirujuća. Problem se može riješiti korištenjem posebnih uređaja za tiskanje s heksakromatskim tonerima, koji sadrže ukupno šest boja (umjesto standardne četiri).

Ni korištenje šest boja automatski ne znači savršeno podudaranje sa zaslonom. Prošireni sustavi tiskanja zahvaljujući dodatnim bojama mogu reproducirati širi raspon nijansi od klasičnog CMYK-a, ali rezultat i dalje ovisi o konkretnom uređaju, korištenoj tehnologiji, papiru i postavkama boja.

Upravo je papir pri tiskanju često zanemaren čimbenik. Ista kombinacija boja može izgledati drugačije na sjajnom premaznom papiru, mat papiru ili papiru s prirodno toplijom nijansom. Površina i bjelina papira naime utječu na količinu svjetlosti koja se od ispisane boje odbija prema oku.

Ako vam je preciznost boja važna, primjerice kod poslovnih posjetnica ili dugoročno korištenih marketinških materijala, isplati se rješavati boje već pri pripremi grafike. Idealno je znati na kojem će se uređaju i na kojem papiru tiskati te prema tome pripremiti datoteku. Kod važnih narudžbi može pomoći i fizički probni otisak kojim ćete još prije samog tiskanja provjeriti stvarni izgled boja.

Razlika između zaslona i papira važna je i s gledišta psihologije boja. Ako primjerice brend koristi izraženu zelenu boju kao simbol ekološkog pristupa, ali se pri tiskanju nijansa značajno pomakne prema tamnijoj ili sivkastoj varijanti, konačni materijal može ostaviti potpuno drugačiji dojam nego što je prvotno zamišljeno.

Pri pripremi promotivnih materijala stoga je dobro postupati u nekoliko koraka:

• Najprije odaberite boje prema tome što brend ili proizvod trebaju komunicirati.
• Zatim izradite skladnu paletu boja i provjerite dovoljan kontrast.
• Nakon toga potrebno je uzeti u obzir konkretnu tehnologiju tiskanja, profil boja i vrstu papira. 
• Tek tada se može očekivati da će se psihološki učinak odabranih boja što bolje prenijeti iz dizajna na stvarni tiskani materijal.

I upravo se u tome krije glavni izazov rada s bojama. Ne radi se samo o odabiru nijanse koja vam se sviđa. Potrebno je razmišljati o tome kakvu poruku boja prenosi, kako djeluje u kombinaciji s ostalim elementima i kako će izgledati u ciljnom okruženju – bilo na zaslonu, u interijeru ili naposljetku na papiru.

Profil autora
Jiří Filip
Dugogodišnji glavni urednik časopisa Letem světem Apple i Jablíčkář.cz, tehnički urednik časopisa Zboží.cz, urednik bloga TonerPartner, zaljubljenik u tehnologiju, entuzijast i recenzent u jednoj osobi. Osim istraživanja visokotehnoloških noviteta današnjice, ljubitelj je kuhanja, izleta u prirodu, obitelji i sporta, posebno ekipnih sportova. Više informacija o njemu možete pronaći na njegovom LinkedIn.

Foto: Julia Garan / iStock

Slični članci

3 minute čitanja

RGB vs. CMYK: kako postići najbolje rezultate printanja?

Zamislite da printate važnu prezentaciju za sastanak. Naizgled ništa teško - samo upišite print. Ali onda primijetite da se boje na tiskanim materijalima ne podudaraju baš. U usporedbi s izvornom datotekom, oni nisu tako svijetli i, na primjer, svijetlo zelena iz originala zamijenjena je tamnijom nijansom. Kakvu ulogu u tome imaju modeli boja RGB i CMYK i iznad svega - kako postići iste boje kao na ekranu?

Cijeli članak »

4 minute čitanja

Što je to DPI i kako prema tome odabrati odgovarajući printer?

Većina kupaca pri odabiru printera za ured ili za kućnu upotrebu u obzir uzima faktore poput cijene, vrste i funkcija uređaja. Međutim, malo kupaca skreće pažnju na DPI vrijednost koja je jedna od ključnih karakteristika printera. Jednostavno rečeno, ovaj parametar pruža informaciju o visini kvalitete ispisa pojedinog printera i za koju je namjenu taj printer onda i najprikladniji. Ne znate što označava DPI? U ovome članku pokušat ćemo vam to razjasniti.

Cijeli članak »