Psihologija boja: kako boje funkcioniraju i na što treba paziti prilikom printanja?

Donosite li odluke na temelju razuma ili emocija? Iako se u svom odgovoru vjerojatno kladite na prvu opciju, mnoga psihološka istraživanja upućuju na drugu opciju. Ljudi su emocionalna bića i njihovo trenutno raspoloženje mogu promijeniti čak i boje koje vide. Kako ih na pravi način iskoristiti pri tiskanju promotivnih materijala?

Prvo, malo teorije: sve nijanse koje ljudsko oko percipira – do 10 milijuna boja – dio su takozvanog spektra boja definiranog valnim duljinama od 380 do 750 nm (svaka boja je svjetlost s određenom valnom duljinom).

Boje izvan ovog spektra nevidljive su ljudima, ali kukci i ptice, primjerice, također mogu vidjeti ultraljubičaste boje zahvaljujući specijaliziranim stanicama u oku osjetljivim na svjetlost.

Spektar boja: ljubičasti kraj odgovara valnoj duljini od 380 nm, boje s kraćom valnom duljinom nazivaju se ultraljubičastim; crveni kraj odgovara 750 nm, nijanse s višim valnim duljinama nazivaju se infracrvene.

Kako boje utječu na Vas

Utjecajem različitih nijansi na našu percepciju i emocionalno stanje bavi se psihologija boja. Znanje iz ovog područja široko se koristi, primjerice, u planiranju fasada i interijera, sportskih događaja ili reklamnih kampanja.

Razlog je jednostavan – kombiniranjem boja s proizvodima kupci stvaraju određeni emotivni odnos s proizvodom. A prema istraživanjima, neke nijanse čak mogu natjerati osobu na spontanu kupnju, npr. na blagajni samoposluživanja.

Emocije povezane s bojama su i biološki i kulturološki utemeljene. Jednu te istu boju pripadnici različitih civilizacijskih krugova tako mogu različito koristiti. Dok je za Europljane bijela boja čistoće, Japanci je vide kao personifikaciju smrti. Osobna iskustva i sklonosti pojedinaca također imaju snažan utjecaj.

Natprosječno velik broj ljudi, primjerice, preferira plavu i zelenu, što je očito evolucijski određeno. Ove su boje bile važne za preživljavanje u prošlosti (plava = voda, zelena = biljna hrana ili sklonište). U slučaju hrane i pića, međutim, svijetlo plava može izazvati otpor - plavkasta boja ukazuje na moguću plijesan.

Pojedinačne boje možemo podijeliti na:

• Tople boje - uzbuđuju; imaju i placebo efekt, gdje npr. jarko crvene i narančaste tablete mogu uzbuditi osobu, a da ne sadrže nikakvu aktivnu tvar. Ovdje uključujemo crvenu, žutu, svijetlo zelenu i razne nijanse narančaste.
• Hladne boje - smiruju, placebo efekt se očituje u smirivanju; hladne boje uključuju nijanse plave i ljubičaste te tamnozelene.
• Neutralne boje – komplementarne nijanse koje nastaju miješanjem toplih i hladnih boja. Uključujemo sive, bijele bež i krem ​​nijanse.

Odabir boje bitan je za korporativnu komunikaciju i percepciju proizvoda, npr. kod tiska posjetnica i letaka.
Primjer je McDonald's koji je prelaskom s crvene na zelenu povećao prodaju za 5,5 % između 2018. i 2019. godine. Prema marketinškim stručnjacima, percepcija zelene kao "zdrave" boje odigrala je veliku ulogu, zbog čega su kupci spremniji potrošiti više novca na brzu hranu.

Važnost boja u marketingu

Dakle, kako se određene boje povezuju s različitim emocijama? A koje nijanse koristiti ako želite da Vaše usluge ili proizvode klijenti percipiraju kao pouzdane?

Crvena:

• emocije: strast, snaga, uzbuđenje, bijes, brzina.

Žuta:

• emocije: sreća,
• značajke: niža kvaliteta, jeftin proizvod.

Zelena:

• emocije: zdravlje, zavist,
• značajka: skuplji proizvod, ekološki proizvod.

Plava:

• emocije: muškost, kompetentnost,
• značajka: visokokvalitetan, pouzdan proizvod.

Ružičasta:

• emocije: sofisticiranost, ženstvenost, iskrenost.

Ljubičasta:

• emocije: autoritet, moć.

Narančasta:

• emocije: toplina, uzbuđenje.

Crna:

• emocije: tuga, strah, smrt,
• značajka: luksuzni proizvod.

BIjela:

• emocije: sreća, čistoća.

Boje pri tisku

Prilikom printa promotivnih materijala imajte na umu da printer neće doista isprintati sve boje koje vidite na ekranu. Elektronički uređaji koriste takozvani RGB način rada i stvaraju pojedinačne nijanse kombiniranjem bijele, zelene, crvene i plave.

No printeri rade na principu CMYK moda, gdje se pojedine boje stvaraju "oduzimanjem" crne, žute, magenta i cijan boje (više informacija možete pronaći u članku o usporedbi RGB i CMYK boja). To između ostalog znači da obični printeri neće printati ​​nijanse svijetlo žute, ružičaste i zelene te će ih zamijeniti tamnijim varijantama.

Međutim, to može uzrokovati temeljnu promjenu u percepciji ponuđenih usluga - dok svijetlozelena ima ohrabrujući karakter, tamnozelena je prilično umirujuća. Problem rješavate posebnim uređajima za printanje s heksakromnim tonerima koji sadrže ukupno šest boja (umjesto standardne četiri).

Slični članci

3 minute čitanja

RGB vs. CMYK: kako postići najbolje rezultate printanja?

Zamislite da printate važnu prezentaciju za sastanak. Naizgled ništa teško - samo upišite print. Ali onda primijetite da se boje na tiskanim materijalima ne podudaraju baš. U usporedbi s izvornom datotekom, oni nisu tako svijetli i, na primjer, svijetlo zelena iz originala zamijenjena je tamnijom nijansom. Kakvu ulogu u tome imaju modeli boja RGB i CMYK i iznad svega - kako postići iste boje kao na ekranu?

Cijeli članak »