Praktičan vodič za arhiviranje knjigovodstvene i druge dokumentacije

31. 8. 2021

Obveza arhiviranja raznih vrsta dokumenata odnosi se na sve tvrtke i neprofitne organizacije. Ali koliko se dugo trebaju čuvati pojedine vrste dokumenata? I kako s njima nakon isteka roka? Sljedeći retci dat će odgovor na oba pitanja.

Sadržaj:

  • Rok za uništavanje dokumenata tvrtke
  • Kako arhivirati dokumente
  • Usitnjavanje nakon završetka razdoblja arhiviranja
  • Ali prvo, razjasnimo nekoliko osnovnih pojmova vezanih uz arhiviranje. Sam pojam "arhiva" je neprecizan u kontekstu čuvanja dokumenata poduzeća - za tu svrhu koristi se tzv. kartoteka. U samu arhivu idu samo datoteke iznimne vrijednosti. À propos – datoteku nazivamo skupom dokumenata koji su međusobno povezani.

    O načinu pohranjivanja spisa odlučuje kartotečno pravilo, a o odlaganju dokumenata pravilo uništavanja. Kao organizacija koja ima dužnost arhiviranja (na jeziku službenog jezika, "autor"), morate označiti sve dokumente koji idu u kartoteku simbolom za uništavanje. Ovo određuje koliko dugo datoteka treba biti arhivirana i kako će se odložiti nakon što zadano razdoblje istekne. Razlikujemo tri karaktera usitnjavanja:

    • S (shredd, usitnjavanje) – dokumenti koji nemaju povijesnu vrijednost i namijenjeni su za uništavanje,
    • A (arhiv) – spisi od povijesnog značaja namijenjeni dugoročnom arhiviranju,
    • V (selekcija) – dokumenti za koje će se u budućnosti odlučiti o uništavanju ili arhiviranju.

    Simbol shreddinga obično je dopunjen brojem koji označava razdoblje arhiviranja (razdoblje shreddinga) u godinama. npr. dokument sa oznakom S5 potrebno je čuvati najmanje 5 godina, nakon čega se može zbrinuti na propisani način (vidi dolje).

    Rok za uništavanje dokumenata tvrtke

    Koji je rokom arhiviranja spisa tvrtki i državnih organizacija i koji zakoni određuju rok usitnjavanja?

    Računovodstveni i porezni dokumenti (Zakon o računovodstvu):

    • knjigovodstvene evidencije, dokumenti i knjige, amortizacija, popisne liste – 5 godina,
    • primljeni, izdani i drugi računi – 10 godina,
    • financijska izvješća i godišnja izvješća – 10 godina,
    • porezna evidencija, bankovni dokumenti - 10 godina.

    Isprave o radnom odnosu:

    • preslike registracijskih dokumenata - 3 godine,
    • popis dioničara, članova statutarnog tijela i nadzornog odbora (privrednog društva) - 6 godina,
    • platne liste, odn knjigovodstvene evidencije s podacima za potrebe mirovinskog osiguranja - 30 godina.

    Dokumentacija o osnivanju i vođenju društva (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima

    NN 61/18, 98/19) mora biti trajno pohranjena - dakle radi se o tzv. To uključuje, između ostalog, dokumente o:

    • osnivanje i prestanak društva – osnivački akti, statut i poslovnik,
    • uprava – zapisnici sa skupština i sjednica statutarnog i nadzornog tijela,
    • vlasništvo tvrtke (uključujući dokumente u vezi sa zaštitnim znakovima),
    • predmet poslovanja – dokumentacija proizvoda i proizvodnih postupaka, marketinške strategije ili poslovni planovi.
    istock-870765174.jpg

    Kako arhivirati dokumente

    Svoju dokumentaciju možete pohraniti u fizičkom i digitalnom – skeniranom – obliku. Unatoč trendu ureda bez papira, većina tvrtki bira fizički oblik. Ispravnim postupkom arhiviranja manji je rizik od oštećenja dokumenta nego kod pohrane na digitalnom mediju. Nakon određenog vremena mogu zastarjeti i formati u kojima su dokumenti pohranjeni.

    U elektroničkom obliku datoteke također trebaju biti opremljene elektroničkim potpisom i kvalificiranim vremenskim žigom (jedinstveni kod koji sadrži datum i vrijeme arhiviranja - potrebno ga je obnavljati svakih 5 godina).

    Preporučljivo je koristiti alate za arhiviranje za pohranu datoteka. Registratori (datoteke), prikladni su za pohranu velikog broja dokumenata formata A4 - mogu se koristiti i prstenaste (za bušene dokumente) i npr. džepne datoteke. Za manje količine možete koristiti fasciklekorice za spise. Za pohranu tako pohranjene dokumentacije određuju se arhivski sanduci.

    Usitnjavanje nakon završetka razdoblja arhiviranja

    Dokumenti namijenjeni za uništavanje moraju se zbrinuti prema propisu. Ovaj propis dijeli dokumentaciju - s obzirom na njezin sadržaj - na 5 razina sigurnosti. npr. dokumenti s osobnim podacima klasificirani su kao P-2 i moraju biti usitnjeni na komade ne veće od 8 cm2 (ili trake širine 6 mm).

    Međutim, financijska izvješća već spadaju u strožu ocjenu P-5 i moraju biti usitnjena na komadiće papira s maksimalnom površinom od 0,3 cm2 (kvadrat sa stranicom duljine približno pola centimetra); detaljnije informacije možete pronaći u članku o odabiru drobilice.

    Ne trebate dopuštenje za uništavanje dokumenata (s izuzetkom arhiva). Važno je da ste barem upoznati s razdobljem uništavanja za pojedine vrste datoteka. Riješite li ih se prije isteka roka trajanja, riskirate novčanu kaznu i prekršajni postupak.