Sigurnost na internetu 1/2: Postavke preglednika i zaštita online privatnosti

Internet je revolucionirao naše živote. Skratio je udaljenosti između ljudi, ubrzao komunikaciju i učinio informacije lakše dostupnima. Internet je poput vatre – dobar sluga, no loš gospodar. Kako sigurno koristiti internet? Pročitajte sljedeće savjete za sigurno pretraživanje interneta.

Samo povezivanje na internet predstavlja određeni sigurnosni rizik. Većina virusa dospijeva u računala, mobitele i tablete putem internetskog preglednika. Neke inovativne pokušaje cyber napadača teško je zaustaviti, no mnogi korisnici nerijetko upadnu u njihove zamke zbog vlastitog neznanja ili podcjenjivanja sigurnosnog rizika.

Važno je imati pouzdan i aktualiziran internetski preglednik

Internetski preglednik je posrednik između vašeg uređaja i interneta. Važno je koristiti pouzdane preglednike – najkorišteniji preglednici su Google Chrome, Safari, Firefox, Opera, Edge i, nažalost, Internet Explorer.

Zašto nažalost? Microsoftov internetski preglednik dugo je bio jedan od najproblematičnijih preglednika – imao je greške, često je zadavao mnoge muke web programerima i nije pružao dovoljnu razinu sigurnosti. Sam Microsoft nedavno je završio razvijanje Internet Explorera i zamijenio ga novim preglednikom Edge. Dakle, ako još uvijek koristite Explorer, zamijenite ga novim preglednikom.

Bez obzira na to koji preglednik koristite, stalno ga aktualizirajte. Starije verzije preglednika mogu sadržavati sigurnosne propuste. Dobra vijest je da ne morate ručno tražiti nove verzije, već možete postaviti preglednik tako da sam preuzima sve aktualizacije.

Sigurnosnu prijetnju mogu predstavljati i proširenja preglednika. Preglednici obično nude mnoštvo ovjerenih proširenja, no u dubinama interneta postoje i atraktivna proširenja sumnjivog podrijetla. Nemojte instalirati proširenja koja zahtijevaju od vas da prihvatite mnoštvo raznih prava. U ovom slučaju manje je više. Što manje proširenja koristite, to postoji manji sigurnosni rizik. Prije instaliranja novog proširenja, preporučujemo vam pronaći autora ili autoricu tog proširenja i najprije razmisliti jesu li dovoljno pouzdani. U procjenjivanju o kvaliteti određenog proširenja mogu vam pomoći i recenzije i mišljenja drugih korisnika.

Kako osigurati veću privatnost na internetu

Što o vama govori vaša povijest pregledavanja?

Informacije o tome koje ste stranice posjetili preglednici pohranjuju u povijesti pregledavanja. Povijesti pregledavanja mogu lako pristupiti ne samo osobe s kojima dijelite računalo, već često i druge web stranice. Ako želite zaštititi svoju privatnost, možete u potpunosti isključiti spremanje stranica u povijest pregledavanja. Još bolja opcija je postavka preglednika tako da briše povijest pregledavanja odmah nakon zatvaranja preglednika ili opcija ručnog brisanja povijesti. Još jedna opcija kako da se povijest pregledavanja određenih web stranica ne sprema je posjećivanje tih stranica u anonimnom načinu.

Cookies: kolačići zbog kojih vas mogu pratiti na svakom koraku

Vjerojatno ste već čuli za tzv. kolačiće (engl. cookies). To su male datoteke s podacima koje služe za identifikaciju korisnika. U vašem su pregledniku (pa tako i na disku vašeg računala) tako pohranjene informacije o tome jeste li posjetili konkretnu web stranicu, koliko ste vremena proveli na njoj, koje ste podstranice posjetili i mnoštvo drugih informacija. Dobivene informacije najčešće koriste web operateri za analizu posjećenosti stranice i ciljano oglašavanje.

Odnedavno su mnoge web stranice počele obavještavati korisnike o korištenju kolačića, a većina njih je čak počela tražiti pristanak korisnika na kolačiće. Ovdje je važno upamtiti da kolačići kao takvi ne predstavljaju sigurnosni rizik. Podaci o vama kao korisniku web stranice su anonimni i iako ih operater stranice može koristiti za prikazivanje ciljanih oglasa, to ne znači da on zna tko ste vi.

Ako ne želite da vas prate putem kolačića, prilagodite postavke preglednika. Postoji i mogućnost potpunog onemogućavanja kolačića, no mnoge web stranice zahtijevaju prihvaćanje kolačića kako bi mogle funkcionirati – primjerice, zahvaljujući kolačićima za provjeru autentičnosti, web stranice mogu prepoznati je li korisnik prijavljen na stranicu.

Bolji način ograničavanja praćenja pomoću kolačića je spremanje kolačića samo do isključivanja preglednika ili blokiranjem kolačića trećih strana. Kolačići trećih strana su kolačići oglašivačkih sustava koji na temelju tih kolačića prikazuju određenim korisnicima ciljanu reklamu i na drugim domenama, a ne samo na onima s kojih su dobivene informacije.

Svoju privatnost na internetu moramo zaštiti sami

Većina internet stručnjaka slaže se da potpuna anonimnost na internetu tehnički nije moguća. Anonimnost na internetu možete povećati pomoću raznih antivirusnih i ostalih programa te šifriranih i sigurnih veza, no svaki korisnik mora sam štititi svoju privatnost.

Veliki brat vas može vidjeti

Imate li Facebook profil? Ako ste dosada mislili da društvene mreže služe potrebama svojih korisnika, bili ste u krivi. Društvene mreže služe potrebama svojih oglašivača. To jednostavno znači da pravila određuje onaj tko daje novac. U slučaju bilo koje besplatne usluge, korisnici nisu kupci te usluge, već proizvodi. Proizvodi koje njihovi operateri „prodaju” svojim stvarnim kupcima – oglašivačima koji plaćaju prikazivanje ciljanih reklama.

Facebook vas ne prati samo onda kad upotrebljavate ovu društvenu mrežu, nego i općenito kad ste aktivni na internetu. Kad pregledavate internet bez odjave sa svog Facebook profila, dopuštate ovoj društvenoj mreži prikupljanje podataka o tome koje stranice posjećujete. Na taj način Facebook slaže komadiće mozaika vaše osobnosti i može odgonetnuti vaše interese, posao, dob, spol, visinu plaće i mnoštvo drugih podataka na temelju kojih vam oglašivači potom prikazuju reklame.

Poput Facebooka, Google također prikuplja podatke o svojim korisnicima. Pokušajte malo bolje pogledati što sve Google zna o vama, a da mu vi sami možda uopće niste otkrili, primjerice, informacije o svom spolu ili dobi. Ove informacije niste ni trebali dati jer Google može „odgonetnuti” demografske podatke na temelju vaše online aktivnosti.

Ne želite da vas prate? Mnogi stručnjaci tvrde da jednostavno odjavljivanje s društvenih mreža nije dovoljno.

Kako koristiti Facebook, a da pritom ne prate vašu aktivnost?

• Koristite Facebook u anonimnom načinu pregledavanja.
• Odjavljujte se nakon svakog posjećivanja Facebooka.
• Izbrišite kolačiće.

O postavkama privatnosti na pojedinim društvenim mrežama, najčešće na Facebooku, mogao bi se napisati zaseban članak. Skrenut ćemo vašu pozornost na osnovna načela sigurnosti i zaštite privatnosti na Facebooku:

• Za prijavu koristite dvostruku provjeru vjerodostojnosti.
• Ne koristite lozinku koju upotrebljavate negdje drugdje.
• Redovito mijenjajte lozinku.
• Pokušajte objavljivati što manje osobnih podataka i fotografija.
• Isključite mogućnost indeksiranja svojih Facebook objava u tražilicama.
• Neka vaš profil bude privatan, a ne javan.
• Omogućite pregledavanje popisa prijatelja samo svojim pratiteljima ili u potpunosti onemogućite pregledavanje popisa prijatelja.
• Prihvatite samo one osobe koje stvarno poznajete.
• Svoje privatne informacije ne dijelite javno.
• Prijavite osobe koje vas uznemiruju, lažne profile i neprikladne objave.
• Onemogućite Facebooku pristup svojoj lokaciji.
• Uključite upozorenja o objavama i oznakama na fotografijama u kojim se pojavljujete ili u potpunosti onemogućite drugim ljudima mogućnost označivanja vašeg profila.
• Nemojte koristiti Facebook za prijavljivanje na druge stranice.
• Ne vjerujte nepoznatim profilima, stranicama i grupama.

To nije sve o sigurnosti na internetu. Za vas imamo drugi dio članka u kojem smo pripremili ostale savjete. Možete li zamisliti koliko bi vremena trebalo da netko otkrije vašu trenutnu lozinku za e-poštu, Facebook ili internet bankarstvo? Kako bi trebala izgledati uistinu jaka lozinka? Znate li kako prepoznati pouzdanu web stranicu i kako izbjeći računalne viruse? Odgovore na ova pitanja potražite u drugome dijelu članka.